Župa Deževice nalazi se u središnjoj Bosni, a prostire se na području općina Kreševo (Deževice, Crnićki Kamenik) i Fojnica (Dusina, Bilići, Podgora, Kruškova Bašča).
| Župa Deževice na internetu |
Župa Deževice nalazi se u središnjoj Bosni, a prostire se na području općina Kreševo (Deževice, Crnićki Kamenik) i Fojnica (Dusina, Bilići, Podgora, Kruškova Bašča). U Deževicama je župa kao administrativna jedinica postojala još u 15. stoljeću, kada se u tom selu postojali i crkva ili samostan posvećen svetoj Jeleni, a Deževičani čuvaju predaju da se spomenuti crkveni objekt nalazio u Zimči, na izlazu iz sela prema Radavi, Šljemenu i Kravajčinama. Povjesničari nisu došli ni do konačnog zaključka je li u 15. stoljeću u Deževicama postojao franjevački samostan ili rezidencija, ali je posve sigurno da su pučanstvo u to doba pastorizirali franjevci. Naime, u dokumentima je 17.12.1435. godine zabilježeno kako general franjevačkog reda, Vilim de Casalis, oduzima neke povlastice koje je dotad uživao gvardijanat Fojnice i Deževica, Ivanu, gvardijanu Fojnice i Deževica. Na karti sjedišta samostana bosanske vikarije za razdoblje između 1340. i 1517. godine, koju je sastavio dr. Dominik Mandić, a koju je izdao franjevački provincijalat provincije Bosna Srebrena, nalaze se i Deževice. Nakon pada Bosne pod tursku vlast, župa nestaje, a vjernike pastoriziraju kreševski franjevci. Crkvena župa obnovljena je tek prestankom osmanlijske vlasti iz Bosne, te dolaskom Austro-Ugarske, nakon koje je u Bosni uspostavljena redovita crkvena hijerarhija. Odlukom tadašnjeg sarajevskog nadbiskupa Josipa Stadlera, župa je obnovljena 22. kolovoza 1899. godine. Za zaštitnicu župe odabrana je Gospa Snježna, dok su pomoćni patroni sveti Jakov Markijski i sveti Anto Padovanski. Još prije, oko 1887. godine napravljeni su župni stan i kapelica od kamena tri metra visokog zida. Novi župni stan izgrađen je 1903./1904. godine, a 1905. godine je podignuta prva crkva, i to u dijelu sela zvanom Močila. Kasnije, 1961. godine, napravljena je, na današnjem lokalitetu, nova crkva, blagoslovljena 2.XII.1961. godine. Crkva je tijekom rata pretrpjela znatna oštećenja, kao i kip Gospe Snježne ispred nje. U Deževicama se nalazi i poznato svetište Vrelo svetog Jakova, na koje vjernici posljednjih godina masovno hodočaste, posebno na mlade nedjelje, kada se glavna misa održava u svetištu. Milo JUKIĆ |